Mark 13

Yisu ginei asonge lum yamar bamo etok tiate

1Yisu nangge lum yamar aplo be meng-gihlang kob ete ane singamolomb ti gile ginei gitangi ei be ginei; “Gidung, tauli nam bamo etok ebe ipasang ve vat vevies ge ok.” 2Be Yisu ginei gitangi ei, “Nam bamo etok ane gen vevies tepwe ete ande guli nik, asonge vat nam etok ane ti nivarkei lavo ite ma. Asonge tepwengge tiate be nes ulur love ma.”

Gen bunam asonge menihlang

3Yisu gile gibweg matendubi ebe ei oliv givarkei ok, be na gile gipil taku ebe lum yamar givarkei ok. Bekob Pita gabu Jems be Jon gabu Endru itangi ei ile be inei; 4“Unei lavo itangi amei kob. Gen ete galkik mie gunei ane yaun ok asger kob menihlang. Be gen ret atob nes gen bambamo ete ve tiate ok ru nitangi amei nimungg veik andi be anatpweng are?”

5Bekob Yisu gibul eisir be ginei; “Gaptol unemb aim ate dabin vie-ngge, velob amolmol subu inme be inyo inyo aim. 6Asonge amolmol anongge inme be ital ayeu arengg nipil is ate be inei ‘Ayeu nok etenik,’ okob atob inro amolmol anongge aplos vukir. 7Ginei yem ute valir ebe giengk taku undib undib ok be tis taku ebe gibloblo yem ok binge, okob atengg-aim nireu be unkur-kuri bwaya. Ve gen dangetok ok atob menihlang bemem nalk tis gulumb ane as-mate ite nangge. 8Mulane kob atob nam dabe ti inamdil be ines valir nitangi nam dabe ti, be atob gikuri nes nangge nam dabe subu, be amolmol atob marav nes is nemb taku avwut. Gen etok atob menihlang nimungg be ane vavavne atob weik ebe avie gaptol ve inkuv nunus ok.

9Dang etok be unemb aim ate dabin vie-ngge, ve atob amolmol intak yem unvarkei amolmol bambamo nas, be ines yem nangge lum mateu ane aplo. Be atob intak yem unvarkei amolmol bambamo nas ve awangg kulkul ane, kob atob yem unei awangg yaun nitangi eisir. 10Be Pomate ane yaun atob nivang nemb taku walang ok avut be amolmol inaute nimungg. 11Be ginei nivin ete amolmol ve inme in-gas yem unde be inautani aim ve unei aim yaun lavo ok, okob aplongg-aim bunam be unpelk bwaya. Ve atob Ngalau Yamar nemb yaun ete yem ve unei ok nitangi yem be unei. 12Be amolmol atob tas nitung as male-nggen ite be atob inemb eisir intangi amolmol valir ane be ines eisir vunkunu. Be atob amolmol inalgum weik etok ge nitangi natus-gen, be atob natus-gen bwais ve tamas-gen tis tinas-gen. 13Amolmol tepwengge atob bwais ve yem ve awangg kulkul ane. Bemem amol ti ginei niro ate ta be ninggas vavavne be ta nitung ayeu painge love gen bunam bamo etok ma ge, atob Pomate ninggas ei be nimbweg vie-ngge.”

Gen bunam molge atob menihlang

14Be atob yem undi Sadam ane gen tiate bamo ti atob nisov lum yamar aplo nile nivarkei. (Yem unsam yaun etenik be tangg-aim nitung vevie-ngge). Amolmol ebe imbweg Juda as taku ok atob inpelk inreu matendubi dubi inde. 15Be ginei gen bunam etok meng-gihlang, be yem umbweg ve kakie umbweg ebe aim nam luvwe ok, okob yem gitangi ebe atob undumul unsov aim nam aplo unde vukuri ve unvwat aim gen ok ite ma. 16Me ginei yem uvang ebe aim um aplo ok, okob tanggaim nitung ve undumul unde aim nam ok ve unvwat kambam tis kup ite ma. 17Nivin sawa etok atob avie gaptol ebe tis subwas ok be tis avie gaptol ebe emb rur ve natus-gen ge nangge ok, atob in-gas vavavne bamo molge. 18Dang etok be yem unes miengk gwangne ge nitangi Pomate veik gen bunam etok menihlang tis ebe urwemb ok bwaya. 19Nivin sawa etok atob amolmol tepwengge in-gas tiate. Givin ebe Pomate geb nalk tis gulumb vaku ge ok be painge love galkik as mate etenik, gen bunam ti dang etok meng-gihlang ite ma. Be asonge nindeb mul ane ok atob gen bunam ti vukuri dang-etenik menihlang ite ma. 20Ginei Pomate nes gen bunam etok gili ite atob amolmol tepwengge in-gas tiate be inmat vunkunu be ma. Bemem gisov amolmol ebe Pomate geb is gikwai ve ane gen ane ok ge, beti atob ei nes gen bunam bamo etok gili seukie-ngge. 21Ginei sawa etok amol ti ginme be ginei gitangi yem be ginei, ‘Taundi e, Amol (Kilisi) ebe Pomate gihlin ginme ve nemb eitit dabin ok ande ginme,’ be ginei amolmol subu inei, ‘Ei meng-gihlang nangge taku etok.’ Okob aplongg-aim nivin eisir as yaun ite. 22Ve atob amolmol anongge inme be inei yaun bingkas kasop nitangi yem be inei; ‘Ayeu Amol (Kilisi) ebe ve namb amolmol dabin ok’ me ‘ayeu amol (propet) ebe ganei Pomate avo ukwas vusa ok.’ Be atob inalgum gen bambamo be tis gen bwalbwale walang ano. Be ginei gitangi, okob atob inro Pomate ane amolmol-gen ok aplos vukir nivin weik etok ge. 23Dang etok be unemb aim ate dabin vie-ngge. Ande ayeu ganei gen bambamo ebe asonge menihlang ok tepwengge binge gitangi yem gimungg gikwai. Be unpasang aim ate yapin ve gen bunam ete ve ninme ok ane.”

Pomate Natu ebe meng-gihlang weik amolmol ok atob ninme

24“Gen bunam etok nile ma nikwai kob atob as matano niro vie ite, be aiweng ok atob niro ite weik etok ge. 25Be gen gwangne gwangne tepwe ebe giengk gulumb ok atob gigikie ge be viteukawe atob bingbleng. 26Be nivin sawa etok atob amolmol indi Pomate Natu ayeu atob nambweg nasov umbim aplo be nanumul nanme tis Pomate ane gwangne be ane bogbogo. 27Atob ayeu nahlin angg angela be invang itangi nalk ane kuni walang ok be inro awangg amolmol ebe aplos givin ayeu ok sut inpil dongke. Atob angela invang love inambielk ebe gulumb tis nalk ane den ok be inro eisir etok tepwengge sut.”

Yaun gipil ei-ambla

28Be Yisu ginei; “Ayeu nanei bing-ai ti nipil ei-ambla viek yem unatpweng are: Ginei yem uli ei-ambla lan ges ulur be ningge gireu vukuri atob yem unatpweng are unei asausa ande gibloblo tepwe. 29Dang etok be asonge ginei yem uli gen bambamo ete galkok ve menihlang, okob tangg-aim nitung sawa ebe ayeu ve nanumul nanme ok ande gibloblo tepwe.” 30Yisu ginei yaun etok gitangi eisir be ginei; “Amolmol subu ete ande imbweg nik atob inmat vunu ite love gen walang etok menihlang bekob. 31Gulumb tis nalk atob ma nikwai, bemem awangg yaun atob niengk dang etok be niengk.”

Amol ti gitpweng sawa be tis as matano ebe Yisu ve ninumul ninme ok are ite

32“Amol ti gitpweng sawa ebe Yisu ve ninumul inme ok are ite ma. Angela tepwengge ebe ivang gulumb ok inini, be Ayeu ate ok ganini weik etok ge. Tamangg ei ate ge gitpweng sawa ebe ve niyaing gen tepwengge nangge nalk be gulumb nikwai ok are. 33Dang etok be unemb aim ate dabin vie-ngge, ve yem unini sawa ebe ayeu atob nanumul nanme ok. 34Ayeu ve nanei bing-ai ti nitangi yem nipil amol ti ebe geb ane nam be tis ane gen walang ok gitangi ane amolmol kulkul ane ve inemb dabin ok. Ei geb kulkul walang ok gisov amolmol dongke dongke bais gitangi ge. Be givin ebe nam tivie gimdil gile ve nivang taku undib ge ti ok, be ei ginei gitangi ane amol kulkul ane ti ve nemb ei ane nam dabin, bekob gile ve givang. Be amol nok ta gisgil sawa ebe atob nam tivie ninumul ninme ok. 35Dang etok be yem unambweg matanongg-aim sang sangas be nangg-aim niengk nam tivie ge. Yem unini, atob nam tivie nimbielk vukuri nivin sawa inend. Ayeu atob nalek tis gibok, me tambok luvwe, me ayeu atob nalek tis ebe kavkavav giteng ok me tistumi. 36Me ginei ayeu galek gakuri yem ge, okob ayeu bwaingg ve ret nali yem unambweg weik amolmol ebe ande iengk ikwai ok. 37Ayeu ganei yaun etenik gitangi yem, be ganei gatangi amolmol walang ok givin weik etok ge. Gaptol unambweg be unasge ayeu ge.”

Copyright information for KBM